U Motovunu je u prostorima Gradske kule i Galerije „Pet kula“ 10. i 11. studenog 2023. godine održan jubilarni X. Motovunski kolokvij, međunarodni znanstveni skup koji je ove godine bio posvećen pitanjima granice i razgraničenja. Tema ovogodišnjega skupa odabrana je još u 2022. godini (na prošlogodišnjem Kolokviju), a u 2023. dodatno se aktualizirala, što je čitavom tom dvodnevnom događaju pridalo dodatnu zanimljivost. Ovogodišnji jubilarni X. Motovunski kolokvij odražava se neprekidno od 2014. godine, uvijek s godinu dana unaprijed određenom temom, sa sudionicima koji su s obzirom na svoje kompetencije i područje znanstvenog interesa svi pozvani predavači. Naposljetku, svake se godine od 2014. izdaje najmanje jedan zbornik radova s toga skupa kojima se ovjekovječuju zaključci, rasprave, razrade i shvaćanja iznesena u znanstvenoj disputaciji. Naglasak je na ovome Kolokviju kako na samim predavanjima, tako još više i na raspravama, što opravdava naziv toga međunarodnog znanstvenog skupa kao kolokvija.
Znanstveni skup započeo je 10. studenog, svojevrsnom uročnicom, izlaganjima i raspravama profesora zagrebačkog i riječkog pravnog fakulteta s tematskim okvirom granice i razgraničenja u različitim povijesnim epohama, ali i sa znatnim naglaskom na suvremenost i pitanje tzv. Schengenske granice te njezine uvjetovanosti određenim pravnim, političkim, sigurnosnim, migracijskim i drugim čimbenicima. Međutim, osim fizičkih granica koje se danas uglavnom poistovjećuju s međudržavnim razgraničenjem ili privatnopravnim konceptom međa i razmeđivanja, na Kolokviju su se razmatrale i druge granice.
Prvoga dana skupa održana su sljedeća predavanja: Prof. dr. sc. Ivana Jaramaz Reskušić: „Odlazak iz Rima. Od dobrovoljnog egzila do kazni progonstva“, prof. dr. sc. Zrinka ERENT-SUNKO i doc. dr. sc. Miran Marelja: „Granice svjetovne i crkvene vlasti u općem kapitulariju o missi Karla Velikog iz 802. godine“, prof. dr. sc. Željko Bartulović: „Istarski razvod“, prof. dr. sc. Nenad Rančić: „Ekonomske posljedice razgraničenja na području Hrvatske: od Trojedne Kraljevine do posljednje Jugoslavije“, doc. dr. sc. Ivan Obadić i Danijel Javorić Barić, mag. iur.: „Europske granice i Schengenski sporazum“ te izv. prof. dr. sc. Dunja Milotić: „Österreichisches Küstenland“.
Središnji dio skupa održao se 11. studenog. Skup su uvodnim prigodnicama otvorili Mirela Mrak-Kliman, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu, David Matković, direktor Turističke zajednice Općine Motovun i predsejdnik Udruge fotografa „Fotovun“ i Tomislav Pahović, načelnik Općine Motovun. U uvodnim govorima posebno je istaknut kontinuitet, kvaliteta, određenost teme i probranost sudionika na svim Kolokvijima (pa tako i na ovogodišnjemu) te predanost održavanju ovog jedinstvenog i iznimnog događaja, ali i važnost objavljivanja zbornika radova svake godine najmanje jednom. Prema riječima uvodničarâ, to snažno pridonosi razrješavanju ključnih događaja iz povijesti i sadašnjosti Motovuna, Istre i čitavog ovoga kraja te pridonosi optimizaciji nizu aktivnosti i djelatnosti koje provodi Općina.
Uvodnim obraćanjem i predavanjem o različitim pojmovima, oblicima i shvaćanjima granice od rimskoga prava naovamo otvorio je izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić. Prvi dio skupa bio je posvećen razjašnjavanju pojma granice u civilnom i kanonskom pravu, i to kako onih fizičkih, tako i različitih pojavnosti metafizičkih granica. Osim, I. Milotića, u prvome dijelu subotnjega dijela skupa predstavljene su i raspravljene sljedeće teme: izv. prof. dr. sc. Ivan Zupanc: „Granice – historijskogeografski aspekt”, Valter Baldaš, prof.: „Historijskogeografski aspekti organizacije biskupija u Istri”, mons. izv. prof. dr. sc. Slavko Zec „Pojam i značenje granice u kanonskom pravnom sustavu” i prof. dr. sc. Ana štambuk: Skrb na kraju života i očuvanje ljudskog dostojanstava: na putu prepoznavanja bezgraničnog u ograničenoj stvarnosti“.
Drugi tematski dio bio je posvećen istarskim temama granice i razgraničenja, posebno utvrđivanju granicâ, opredmećivanju granice graničnim znakovljem, opisivanju različitih vrsta granica i razgraničenja (među teritorijalno-političkim cjelinama, u šumama, među feudima i imanjima i sl.). Održana su sljedeća predavanja: dr. Livio Prodan, prof.: Nemirna mletačko-austrijska granica na području Motovuna, dr. sc. Tatjana Bradara i Nenad Kuzamnović: Materijalni ostaci razgraničenja u Istri. Usporedba pisanih dokumenata i terenskih istraživanja, odvjetnik Tomislav Sadrić mag. iur.: Međašni znakovi na granicama opatijskog feuda sv. Mihovila na Limu, Nenad Šćučac, dipl. iur.: Širenje i sužavanje jurisdikcije motovunske općine kroz povijest. Povijesne promjene opsega općinske vlasti Motovuna na prostor koji ga okružuje i mr. sc. Helena Miljević Pavić i Klara Labinac, dipl. teolog: „Utjecaj granica na praksu hodočašćenja Istrana na Trsat“ i Gianfranco Abrami: „Pietre nella valle di Montona ed oltre“.
Radni dio skupa dovršen je predavanjem prof. dr. sc. Budislav VUKAS, ml. o temi iz međunarodnog javnog prava: „Poimanje državnih granica u međunarodnom pravu XIX. stoljeća – prema redakciji i hrvatskom prijevodu Lisztova udžbenika „Međunarodno pravo“ dr. Ladislava Polića te jednoj temi u prožimanju civilnog i kanonskog prava“, Dean BORBELJ, mag. iur.: „Izvanugovorna odgovornost za štetu. Determinacija pojmova štete i odgovornosti za štetu na temelju presumirane krivnje u kanonskom pravu i pravu Republike Hrvatske“.
U završnome dijelu skupa predstavljen je zbornik radova s prošlogodišnjega (IX.) Motovunskog kolokvija nasolvljen „Grčko-rimsko i kanonsko pravo. Zaštita života u krizama i izvanrednim situacijama“, koji su uredili izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić, izv. prof. dr. sc. Slavko Zec i prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko, a čiji su nakladnici Državni arhiv u Pazinu, Josip Turčinović iz Pazina i Općina Motovun. Riječ je o lijepo ukoričenoj knjizi u kojoj su zastupljeni znanstveni radovi koji tematiziraju različite aspekte kriza i izvanrednih situacija tijekom povijesti i danas i reakciju pravnih i društvenih poredaka na njih. Tim je zbornikom nastavljen kontinuitet izlaženja publikacije s ovoga vrijednoga skupa.
Skup je završen pozdravnim govorima Ivana Milotića i Tomsilava Pahovića uz najavu teme skupa koji će se prema planu na istom mjestu održati dogodine.
