Državni arhiv u Pazinu osnovan je 1958. godine pod nazivom Istarski arhiv – Pazin. Ipak, tradicija čuvanja arhivskog gradiva u Istri potječe još od 14. stoljeća, a o njoj svjedoče odredbe sadržane u statutima istarskih srednjovjekovnih općina, gradova i kaštela. Prvi ozbiljniji pokušaj osnivanja arhiva u Istri došao je od strane Zemaljskog sabora Markgrofovije Istre u Poreču (Dieta Provinciale del Margraviato dell’Istria), koji nakon 1871. godine započinje rad na prikupljanju izvornog arhivskog gradiva i izradi prijepisa, a sve to s ciljem osnivanja Pokrajinskog arhiva Istre. Prikupljanje gradiva za budući Pokrajinski arhiv nastavlja Istarsko društvo za arheologiju i domovinsku povijest (Societá Istriana di Archeologia e Storia Patria), no plan osnivanja arhiva nije uspio.
Osnutkom Državnog arhiva u Trstu (Direzione di Archivio di Stato di Trieste) 1926. godine, u čijoj je nadležnosti bilo i područje istarske provincije, započinje razdoblje institucionalizirane skrbi nad arhivskim gradivom, a dio gradiva stvorenog radom istarskih institucija od razdoblja mletačke uprave nadalje preuzima se dijelom u tršćanski Arhiv.
Ponovna inicijativa za osnivanjem arhiva sa sjedištem u Istri pokrenuta je u prvim godinama poslijeratnog razdoblja u sklopu aktivnosti vezanih za popisivanje i dokumentiranje ratnih šteta nad kulturnim dobrima, a koje su provođene pri Oblasnom narodnom odboru za Istru (1945-1947). Ipak, nakon 1945. godine, sve do osnutka DAPA, za prikupljanje gradiva s područja Istre nadležan je Državni arhiv u Rijeci, koji već 1948. godine započinje intenzivno prikupljanje arhivskog gradiva istarskih upravnih i pravosudnih tijela te tijekom razdoblja do osnutka istarskog arhiva sa sjedištem u Pazinu provodi osnovne aktivnosti vezane uz obradu i zaštitu gradiva. Većina tog gradiva vraćena je Državnom arhivu u Pazinu do 1991. godine.
U sklopu strategija vezanih uz jačanje i razvoj arhivske službe, a u cilju stvaranja mreže arhiva na cijelom području tadašnje NR Hrvatske, sredinom 1950-ih godina donose se odluke vezane uz osnivanje arhiva i na područjima na kojima do sada nisu postojali. Narodni odbor Kotara Pula donosi Rješenje o osnivanju Kotarskog arhiva Kotara Pula sa sjedištem u Pazinu, u čijoj je nadležnosti hrvatski dio istarskog poluotoka, odnosno prostor tadašnjeg Narodnog odbora kotara Pula, a današnje Istarske županije. Arhiv je osnovan Rješenjem Narodnog odbora kotara Pula broj: S-194/158. od 20. listopada 1958. godine pod nazivom Istarski arhiv – Pazin.
Područje nadležnosti istarskog arhiva nije se mijenjalo od njegova osnutka do danas, a naziv se mijenjao još u tri navrata: od 1960. godine do 1993. godine Arhiv djeluje pod nazivom Historijski arhiv – Pazin, od 1993. do 1997. kao Povijesni arhiv Pazin, a nakon 1997. godine kao Državni arhiv u Pazinu.
Prvi prostori u kojima je djelovao Arhiv nalazili su se u centru stare povijesne jezgre Pazina – pazinskom Kaštelu. Količina gradiva, koje se istovremeno vraćalo iz Rijeke i preuzimalo s terena od imatelja arhivskog gradiva s područja Istre, nadmašila je smještajne kapacitete prostora u Kaštelu, pa je već od sredine 1960-ih godina dio radnih prostora zajedno s upravom Arhiva smješten u zgradi nasuprot Kaštelu na Trgu Istarskog razvoda 2. S ciljem objedinjavanja djelatnosti unutar jednog namjenski opremljenog prostora, 1980. godine završena je obnova zgrade Prve hrvatske velike državne gimnazije u Pazinu, a od tada pa sve do danas uprava Arhiva i najveći dio radnih prostora zaposlenika nalazi se u ovoj zgradi, smještenoj u Ulici Vladimira Nazora 3. Spremišta arhivskog gradiva nalaze se i dalje na sve tri spomenute lokacije.
