Državni arhiv u Pazinu osnovan je 1958. godine pod nazivom Istarski arhiv – Pazin. Tradicija čuvanja arhivskog gradiva u Istri, međutim, seže još u 14. stoljeće, o čemu svjedoče odredbe statuta istarskih srednjovjekovnih općina, gradova i kaštela.
Prvi ozbiljniji pokušaj osnivanja arhiva u Istri pokrenuo je Zemaljski sabor Markgrofovije Istre u Poreču (Dieta Provinciale del Margraviato dell’Istria), koji je nakon 1871. godine započeo prikupljati izvorno arhivsko gradivo i izrađivati prijepise s ciljem osnivanja Pokrajinskog arhiva Istre. Prikupljanje je nastavilo Istarsko društvo za arheologiju i domovinsku povijest (Società Istriana di Archeologia e Storia Patria), no Pokrajinski arhiv nije osnovan.
Osnutkom Državnog arhiva u Trstu (Direzione di Archivio di Stato di Trieste) 1926. godine, u čijoj je nadležnosti bilo i područje istarske provincije, započelo je razdoblje institucionalizirane skrbi o arhivskom gradivu. Dio gradiva nastalog djelovanjem istarskih institucija, od razdoblja mletačke uprave nadalje, preuzet je u tršćanski arhiv.
Nova inicijativa za osnivanje arhiva sa sjedištem u Istri pokrenuta je u prvim poslijeratnim godinama tijekom popisivanja i dokumentiranja ratnih šteta na kulturnim dobrima pri Oblasnom narodnom odboru za Istru (1945.–1947.). Do osnutka arhiva u Pazinu za prikupljanje gradiva s područja Istre bio je nadležan Državni arhiv u Rijeci, koji je od 1948. intenzivno prikupljao gradivo istarskih upravnih i pravosudnih tijela te provodio osnovne poslove njegove obrade i zaštite. Većina tog gradiva vraćena je Državnom arhivu u Pazinu do 1991. godine.
U sklopu razvoja arhivske službe i stvaranja mreže arhiva na području tadašnje NR Hrvatske, sredinom 1950-ih donesene su odluke o osnivanju arhiva i u područjima u kojima dotad nisu postojali. Narodni odbor Kotara Pula donio je Rješenje o osnivanju Kotarskog arhiva Kotara Pula sa sjedištem u Pazinu. Arhiv je osnovan Rješenjem Narodnog odbora kotara Pula broj S-194/158 od 20. listopada 1958. godine pod nazivom Istarski arhiv – Pazin, s nadležnošću nad hrvatskim dijelom istarskog poluotoka, odnosno područjem današnje Istarske županije.
Područje nadležnosti Arhiva od osnutka se nije mijenjalo, dok se njegov naziv mijenjao tri puta. Od 1960. do 1993. djelovao je kao Historijski arhiv – Pazin, od 1993. do 1997. kao Povijesni arhiv Pazin, a od 1997. djeluje pod današnjim nazivom Državni arhiv u Pazinu.
Arhiv je isprva djelovao u pazinskom Kaštelu. Zbog povećanja količine gradiva koje se vraćalo iz Rijeke i preuzimalo od posjednika s područja Istre, smještajni kapaciteti Kaštela ubrzo su postali nedostatni. Od sredine 1960-ih dio radnih prostora i uprava Arhiva smješteni su u zgradu nasuprot Kaštelu, na Trgu Istarskog razvoda 2.
Godine 1980. dovršena je obnova zgrade Prve hrvatske velike državne gimnazije u Pazinu radi objedinjavanja djelatnosti Arhiva u primjerenije opremljenom prostoru. Od tada se uprava i najveći dio radnih prostora nalaze u toj zgradi, u Ulici Vladimira Nazora 3.
Najnovija lokacija Državnog arhiva u Pazinu je spremište u Bertošima, uređeno radi povećanja smještajnih kapaciteta i osiguranja primjerenih uvjeta za dugoročno čuvanje gradiva. Prostor je opremljen suvremenim sustavima za pohranu, zaštitu i nadzor te omogućuje sigurnije i kvalitetnije čuvanje arhivskog gradiva.
Danas se arhivsko gradivo Državnog arhiva u Pazinu čuva na četiri lokacije: u pazinskom Kaštelu, na Trgu Istarskog razvoda 2, u Ulici Vladimira Nazora 3 te u spremištu u Bertošima.
