Šesti Hrvatski iseljenički kongres održao se u Puli od 27. do 30. lipnja u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva. Trodnevni kongres se održao pod nazivom “Hrvatski iseljenici – potencijal za budućnost Hrvatske”, a na njemu su se okupili eminentni stručnjaci, poduzetnici i javne osobe iz iseljeništva i domovine.
U četvrtak 27. lipnja u 20.30 sati u Regionalnom centru za razvojne studije (Flaciusova 18, Pula) otvorena je izložba Državnog arhiva u Pazinu „Trešnjevka – istarski dom daleko od doma (1928. – 1932.)“.
Izložbom se nastojalo prikazati proces migracije dijela hrvatskog stanovništva iz Istre u Zagreb krajem 20-ih i početkom 30-ih godina 20. stoljeća. Razlog navedenih migracija bilo je uglavnom neslaganje i neuklapanje u novonastalu političku zbilju, ali i potraga za boljim, sigurnijim i mirnijim životom. Izložba prati socijalni, kulturni, higijensko-zdravstveni te građevinski aspekt u oba zagrebačka naselja: prvi njihov smještaj u barakama na Ciglani, kao i Naselje Istrana i invalida na zagrebačkoj Trešnjevci, konkretnije u Mošćeničkoj i Veprinačkoj ulici.
Eksponati prikazani na izložbi zapravo su preslici i izloženi su na ukupno 13 benera, dok su izvornici izloženi u jednoj vitrini.
Što se tiče tematike i sadržaja benera, prva dva benera prikazuju prvi smještaj Istrana u Zagrebu, barake na Ciglani i pojedine stanovnike u njihovom novom domu. Treći i četvrti beneri se odnose na zapisnike sa sjednica Odbora za stvaranje i održavanje radničkih ustanova u Zagrebu na kojima se raspravljalo o omogućavanju i stvaranju boljih životnih uvjeta za istarske Hrvate. Peti bener prikazuje nacrte zgrada koje su izgrađene na zagrebačkoj Trešnjevci, šesti donosi popis obitelji koje su stan dobile, a sedmi govori o unaprjeđenju kvalitete života uvođenjem telefona, praonice rublja i td. Osmi je bener posvećen društvenom, kulturnom i sportskom životu istarskih Hrvata u Zagrebu. Deveti donosi i onu tamniju stranu života, odnosno govori o nesuglasicama među stanarima i jednom slučaju provale u zgradi. Na desetom se mogu iščitati pojedini stihovi i tekst proizašli iz pera poznatih istarskih Hrvata. Jedanaesti bener prikazuje kako te zgrade na Trešnjevci izgledaju danas, a dvanaesti simbol zajedništva i utjehe – zastavu Istrana te fotografiju Društva ispred zagrebačke Katedrale na kojoj se vijori ta zastava. Na zadnjem, 13. beneru nalaze se legende koje opisuju prikazano gradivo. Osim navedenog arhivskog gradiva, prikazana je i knjižnična građa, koja se sastoji od relevantnih časopisa i glasila toga doba. Navedeni preslici ustupljeni su nam iz Državnog arhiva u Zagrebu, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na koncu, izložbu zatvara vitrina u kojoj se nalaze izvornici knjižnične građe koja se čuva u knjižnici Državnog arhiva u Pazinu.
Autorice izložbe su Biserka Budicin, arhivska savjetnica i Maja Milovan, viša arhivistica.
