Na međunarodnome je znanstvenom skupu Istarsko gospodarstvo jučer i sutra kroz 87 radova iz područja društvenih i humanističkih znanosti uspješno realiziran dijalog stotinjak znanstvenika i stručnjaka s kreatorima gospodarske politike, institucijama, organizacijama i zajednicama. Priopćenja su bila grupirana u šest sesija.

Sesija EKONOMIKA I DRUŠTVO-POLITIKA, CRKVA, PRAVO razmatrala je pravnoekonomske aspekte u rimskom postklasičnom pravu i srednjovjekovnoj Istri, fokusirala se na odredbe o tražbinama u srednjovjekovnim statutima istarskih gradova i općina, ali i na utjecaj crkvenih struktura na gospodarski život Istre kroz povijest. Nadalje razmatrala se austrijska i mletačka politika prema šumama u Istri u šesnaestom stoljeću, institucije i gospodarska struktura u venetskoj Istri, gospodarsko-socijalni program Hrvatskog katoličkog pokreta u Istri, gospodarski aspekti ugovora s Italijom nakon Prvoga svjetskog rata, da bi se zatim dotaknuo i značaj zone B i tršćanske krize. Svoje su mjesto u sesiji pronašli i radovi o brodogradilištu Uljanik i radničkom samoupravljanju 1950.–1961., o utjecaju samoupravno-socijalističkog nasljeđa na vlasničku i upravljačku strukturu tržišno-tranzicijskog gospodarstva Istre, ali i o tematici istarskih gradova kao lokalnih samoupravnih jedinica i njihovo značenje za gospodarstvo Istre.

INSTITUCIJSKA PODRŠKA, GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA. Sudionici ove sesije u svojim su radovima krenuli od bogate zajedničke povijesti koja se nastavlja u suvremenoj strategiji sjevernojadranskog područja. Raspravljalo se i o regionalizmu, kozmopolitizmu i ekonomskoj globalizaciji – susretima i suprotstavljanjima te o institucijskom djelovanju na gospodarstvo Istre i šire okruženje nekad i danas. Analiziran je utjecaj regionalnih razvojnih agencija na razvoj regionalnog gospodarstva. Bilo je riječi o ulozi inkubacijske infrastrukture u poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj te o uvođenju strateškog planiranja u istarske jedinice lokalne samouprave. Istražene su odrednice konkurentnosti Istarske županije kao razvojni prioriteti te inozemni kapital kao prilika za daljnji razvoj gospodarstva Istarske županije. Predstavljena je internacionalizacija istarskih tvrtki kroz temelje, izazove i trendove te regionalna suradnja ekspertnih timova za razvoj poduzetničkog učenja u paneuropskoj mreži u cilju dugoročnog jačanja gospodarske konkurentnosti.

LOKALNI I REGIONALNI RAZVOJ JUČER I SUTRA krenuo je od gospodarstva prapovijesne Istre, analizirajući redom opće ocjene gospodarstva Istre od antike, preko srednjeg vijeka do suvremenog razdoblja, završavajući s pregledom razvoja gospodarstva Istre od 1945. do 2012. godine.

U sesiji EKONOMIKE PROIZVODNIH DJELATNOSTI JUČER I SUTRA redom su se razmatrale proizvodne djelatnosti u Istri kroz sva povijesna razdoblja, počevši od vinogradarstva, šumarstva, trgovine, poljoprivrede, ribarstva i pomorstva Istre u 18. stoljeću, razvoj proizvodnje soli, razvoj rudarstva u vremenu poraća: od simbola uspjeha do ekonomske realnosti, da bi se na kraju razmotrila konkurentnost malih i srednjih istarskih poduzeća u Europi.

U radovima sesije EKONOMIKE USLUŽNIH DJELATNOSTI JUČER I SUTRA obuhvaćeni su komunalni poslovi u gradu Puli, plovidbe istarskim lukama, razvoj pošte, participacija turizma u gospodarstvu pojedinih mjesta Puljštine, problemi vodoopskrbe Pule u razdoblju Austro-Ugarske Monarhije, pomorstvo slovenske Istre u 19. stoljeću, zdravstveni turizam, turizam Istre nekad i danas u kontekstu tehnološkog napretka, analiza razvoja agroturizma u Istarskoj županiji, istarski wellness, razvoj turizma u uvjetima periferije, električna energija u razvoju istarskog gospodarstva, analiza predstavljanja istarskih regija na turističkim portalima – semiotički i sociološki aspekti te internetska prodaja.

Sesija POVEZNICA GOSPODARSTVA S OBRAZOVANJEM, ZNANOŠĆU I KULTUROM fokusila je svoja istraživanja na pregled povijesti istarskog gospodarstva prema gospodarskim fondovima Državnog arhiva u Pazinu, Državnog arhiva u Veneciji i prema fondu Republički zavod za društveno planiranje. Razmatrani su industrija i radnici u Istri 1848.–1918., ali i reprodukcija radnog kontingenta kao odrednica suvremenog gospodarskog razvoja Istarske županije te školovanje kadrova za potrebe pazinskog gospodarstva. Razmatrano je djelovanje Srednje poljoprivredne škole u Poreču i poljoprivrednoga visokog obrazovanja kao potpore razvoju gospodarstva Istre. Predstavljene su gospodarska zbirka Etnografskog muzeja, aktivnosti Gradske knjižnice i čitaonice Pula u službi gospodarstva Istre te marketinška komunikacija regije kroz brandiranje kulturno-povijesne baštine.

Može se zaključiti da je na razvoj gospodarstva u Istri snažno utjecala pripadnost Istre raznim državama i društvenim uređenjima. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju gospodarstvo Istre ovisit će o budućem regionalnom ustroju Hrvatske i o stupnju povezanosti Istre s regijama/asocijacijama izvan Hrvatske. Na Skupu su otvorena značajna pitanja, poslane su poruke, među kojima se izdvaja preporuka za davanje više pozornosti kvaliteti i odabranoj obrazovnoj strukturi mladih stručnjaka, fokusiranje na energetiku Istre te veća povezanost sa širim regionalnim okruženjem kao preduvjetom zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Koristeći sredstva EU-a prihvaćena je inicijativa za pokretanje Multimedijalnog muzeja istarskog gospodarstva te će se pod pokroviteljstvom Istarske županije u dogledno vrijeme krenuti u realizaciju navedenog projekta.

 

Preuzmite:

 

Galerija fotografija