Histri i Histrija od rimskog osvajanja do osnivanja kolonija
Među historiografskim problemima najstarije povijesti Istre čini se zanimljivim postaviti pitanje što je bilo s Histrima, predrimskim stanovnicima poluotoka, poslije njihovog poraza u ratu 178. – 177. godine pr. Kr. Taj je rat dobro poznat zahvaljujući sačuvanom tekstu povjesničara Tita Livija, koji podrobno opisuje vojni pohod, opsadu Nezakcija i njegovo osvajanje, iako i u tom opisu ima otvorenih pitanja. No pisani izvori uglavnom su vrlo škrti o sljedećih 130 godina, do osnivanja kolonija Pola i Parentium oko 45. godine pr. Kr. U tom se razdoblju – sasvim je jasno – nije događalo ništa što bi privuklo pažnju kroničara opće rimske povijesti, pa zaključujemo da Rimljani nisu odmah pristupili i fizičkom posvajanju prostora Istre. Tek nakon osnutka kolonija dolazi do naseljavanja većeg broja rimskih građana, ali oni su pritom zaposjeli veliko područje na kojemu su do tada živjeli potomci pokorenih Histra. Ni arheološki izvori ne pružaju mnogo podataka, ali u posljednje vrijeme neki novi nalazi počinju bacati novo svjetlo na kraj 2. i početak 1. stoljeća pr. Kr.
Robert Matijašić rođen je u Puli 1957. godine, u Zagrebu je 1979. godine diplomirao arheologiju i engleski jezik i književnost, gdje je 1985. magistrirao, a 1994. doktorirao. Od 1980. do 1996. radio je u Arheološkom muzeju Istre u Puli. Od 1996. radi na Filozofskom fakultetu u Puli, tada Sveučilišta u Rijeci, a danas Sveučilišta Jurja Dobrile, gdje predaje predmete stare povijesti, a od 2018. i antičke arheologije. Bio je voditelj i suradnik više znantvenih projekata, objavio je dvjestotinjak stručnih i znanstvenih tekstova u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima, 10 autaorskih i suautorskih knjiga, nekoliko uredničkih knjiga. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za društvene znanosti.