Mjesto i datum održavanja: Državni arhiv u Pazinu, 4. prosinca 2019. godine
Organizator: Državni arhiv u Pazinu
Ukratko o izložbi:
Izložba Život i djelo Vladimira Nazora postavljena je u povodu 70. obljetnice smrti Vladimira Nazora, a u spomen na dugogodišnju zaposlenicu Državnog arhiva u Pazinu, višu knjižničarku, pokojnu Mladenku Hammer. Izložba se sastoji od 2 dijela: panoa i eksponata u staklenim vitrinama. Skenirane fotografije i osobni dokumenti preuzeti su iz HAZU, a pjesme i priče koje su se nalazile u časopisima preuzeti su iz NSK.
Panoi prikazuju najzanimljivije i najvažnije događaje iz Nazorova života, od rođenja do smrti. Početni panoi predstavljaju Nazorovo rodno mjesto otok Brač, njegovu krštenicu, roditelje, sestre i brata. Na sljedećim panoima se nalaze podaci o njegovom osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Osnovnu školu je pohađao u selima Bobovišće i Ložišće, a srednju u Splitu nakon čega je otišao na studij u Graz. Izloženi su i početci njegova književnog stvaralaštva, prva pjesma koju je napisao sa 13 godina, u povodu mamina imendana. Nazor počinje pisati hrvatskim jezikom nešto kasnije, i to pod pseudonimom Kažimir i Vladimir Primorski. Prikazana je prva njegova pjesma na hrv. jeziku Moja pjesma, koju je napisao pod pseudonimom Vladimir Primorski. Nazorov radni vijek je šarolik, u službi nastavnika i odgajatelja djeluje po cijeloj Hrvatskoj, a i šire (Split, Zadar, Kopar, Kastav, Crikvenica, Pazin). Odlazak u Istru je na Nazora i njegovo književno stvaralaštvo uvelike utjecao. U Istri Nazor piše Krvave dane, Krvavu košulju, Velog Jožu… Prikazane su novine u kojima su prvi put počele izlaziti najljepše Nazorove istarske priče: Hrvatski list u kojima je opisana knjiga Krvava košulja, novine Balkan koje su prve objavljivale Nazorovu priču Veli Jože. Kako se vezao za mjesta i prirodu, svoje najdublje emocije je pretakao u stihove, tako je nastala Pjesma Istri, objavljena 1933 godine. Uz Pjesmu Istri nalazi se i priča Boškarina, koja je tiskana 1910., a prema mnogim kritičarima predstavlja najbolju Nazorovu istarsku priču. Pjesma Ban Dragonja je također izložena, napisana je u Kopru 1906. godine, a uglazbio ju je Saša Šantel.
Na zadnjem panou predstavljeni su: rukopis jedne od najljepših pjesama posvećenih hrvatskom jeziku Hrvatski jezik, koju je Nazor napisao 1942. godine i njegova pjesma posvećena otoku Braču, pjesma Brač, s obzirom da se trajno vezao za svoje zavičajne bračke korijene.
U staklenim vitrinama su izložene knjige iz arhive akademika Josipa Bratulića. Od iznimne važnosti su Čitanke za škole u kojima je Nazor objavljivao pjesme koje je kasnije izdao pod svojim imenom. U vitrinama se nalaze i Nazorova djela Krvava košulja, Krvavi dani te časopisi Mladi Istranin u kojem je objavljivao priče za djecu te časopisi Savremenik i Ćiril Metodski Koledar.
Preuzmite:
- Pozivnica (.pdf, 5000 kB)
