Svrha ove izložbe je oplemeniti zajedničke prostore Arhiva, ali i skrenuti pažnju javnosti na arhive i arhivsko gradivo kao temeljne i polazišne točke za mnoga znanstvena, stručna i publicistička istraživanja, ali i za istraživanja u privatne svrhe. Upravo su iz tog razloga eksponati podijeljeni u cjeline koje zorno prikazuju tek nekolicinu grana znanosti i struka koje izvore za istraživanja mogu pronaći u arhivskom gradivu. Osim navedenog, bilo nam je važno među izloške uvrstiti djela osoba koje su ostavile traga te svojim iznimnim talentom i predanim radom zadužile Istru. Nezaobilazno je bilo i prikazivanje glagoljičnog pisma koje je, između ostalog, i svjedočanstvo višestoljetne povezanosti Istre s hrvatskim kulturnim prostorima.Kriteriji za odabir gradiva bili su: prikazati najvrjednije, najznačajnije i, naravno, najatraktivnije gradivo. Bilo je prilično teško i zahtjevno odabrati ono najreprezentativnije budući da skrbimo o gotovo 4,5 km gradiva i većina je vrijedna da ga se pokaže. Ipak, mjesta je malo i valjalo se ograničiti na određeni broj eksponata. Imamo ukupno 42 plakata.

 

Koncept izložbe je sljedeći: na ulazu u zgradu nalazi se Rješenje o osnivanju Arhiva i katastarski plan grada Pazina iz 1820. godine na kojem su istaknute tri zgrade u kojima Arhiv danas ima radne i spremišne prostore. Na planu se još nalaze i fotografije zgrada iz vremena kada je Arhiv započeo s djelovanjem. U hodniku (ispred Velike dvorane) nalaze se eksponati pravosudne provenijencije: gradivo nastalo radom bilježnika gdje valja istaknuti ispravu iz vjerojatno 1200. godine koja je najstariji dokument pohranjen u Arhivu. Slijedi urbar Pazinske knežije.

 

Sljedeću cjelinu, koja je smještena na stubištu na međukatu, čine dokumenti iz područja glazbene umjetnosti: notni zapisi i odore članova istarskih glazbenih udruženja iz početka 20. st.

 

 

Nadalje, jedna nasuprot druge izložene su zanimljive tiskovine, a između njih je niz spisa pisanih na glagoljici.

 

 

U nastavku se nalaze izlošci iz područja graditeljstva i arhitekture te plan grada Pule.

 

 

Na prvom katu, kraj oglasne ploče izložen je Cavallijev Herbarij iz 1719. godine. Prostor ispred Čitaonice oplemenjen je preslikama gradiva iz knjižničnih fondova Arhiva. Uz tu vrijednu građu svoje je mjesto zauzeo preslik pisma biskupa Jurja Dobrile.

 

 

Na dnu prostorije izložen je nacrt kupaonice poznate obitelji Hütterott koji je živjela na otoku kraj Rovinja. Izložbu zatvaraju dva estetski vrlo raskošna obiteljska stabla.

 

 

Napominjemo da svaku cijelinu otvara legenda s kratkim uvodom u sadržaj cjeline i popisom eksponata u njoj, dok su u deplijanu eksponati popisani na način da prate njihov razmještaj u prostorima Arhiva. Vjerujemo da će i ova izložba, postavljena da trajnije svjedoči o istarskim arhivskim vrjednotama, polučiti uspjeh kroz pobuđivanje zanimanja prema našoj struci i potrebi zaštite segmenta kulturnih dobara zbog kojih i postoji.