DAPA

O stogodišnjici Rapalskog ugovora koja pada na dan 12. studenog, dvojica pravnika – izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić i odvjetnik Tomislav Sadrić – priredili zbornik radova o Rapalskom ugovoru i Lateranskim ugovorima te njihovim pravnim odjecima među državama i u Crkvi, s posebnim naglaskom na Istru i kvarnerske otoke.

Koliko god da je Rapalski ugovor samo međudržavni ugovor među Kraljevinama SHS i Italijom te koliko god da se Lateranski ugovori odnose na Svetu Stolicu i Kraljevinu Italiju, oba su imali dalekosežni utjecaj među državama, na Crkvu, ali i na međunarodno pravo. Ti su ugovori imali su odjek i među državama, ali i među državama s obzirom na položaj Crkve u njima te, napokon, na odnose Crkve i države općenito. U njima se neposredno ili posredno ogledaju, ili s njima stoje u dubokoj svezi, prožimanja civilnoga i kanonskog prava te utjecaj crkvene i državne vlasti jedne na drugu. Obilježavajući velike i okrugle obljetnice tih ugovora, 2019. godine o njima je održan međunarodni znanstveni skup u Motovunu, dok su u 2020. godini, o stogodišnjici Rapalskog ugovora (koja pada na dan 12. studenog), dvojica pravnika – izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić i odvjetnik Tomislav Sadrić – priredili zbornik radova o Rapalskom ugovoru i Lateranskim ugovorima te njihovim pravnim odjecima među državama i u Crkvi, s posebnim naglaskom na Istru i kvarnerske otoke. Ti ugovori (i njihovi pravni odjeci među državama i u Crkvi) privlače pozornost zbog važnosti i dalekosežnosti uređenja te njihovih pravnih i svekolikih drugih posljedica za naše (hrvatske) krajeve. Pozornost ne plijeni samo pitanje odnosa jugoslavenske i talijanske države u turbulentnim političkim previranjima i teritorijalnim preraspodjelama nakon Prvoga svjetskog rata, nego i sasvim specifično uređenje odnosa između Svete Stolice i talijanske države iz kojega do danas proizlazi globalno prepoznatljiv međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice i Države Vatikanskog Grada. Uslijed tadašnjih međudržavnih razgraničenja i teritorijalno-političkih konstelacija, oba ta ugovora, zajedno s njihovim potpisnicama, neposredno se odnose na naše krajeve, i to stoga jer su se oba primjenjivala u njima – kako su naši krajevi bili uključeni i u talijansku i jugoslavensku državu, ali i jer su zbog svojega prevladavajućeg katoličkog obilježja ti naši krajevi i njihovi ljudi na neki način predstavljeni Svetom Stolicom.

Prvi dio Zbornika posvećen je Rapalskom ugovoru, njegovoj genezi, širemu kontekstu nastanka, analizi odredaba i posebno njegovim pravnim i faktičnim posljedicama te odjecima na području Istre i kvarnerskih otoka (etničkim, jezičnim, upravnim, političkim, crkvenim, obrazovnim i dr.) te u ostalim hrvatskim zemljama. Premda je riječ o međudržavnom ugovoru, granice crkvenih pokrajina, ali i upravna struktura partikularnih crkava (primjerice, imenovanje apostolskih administratora sede impedita) prilagođavali su se preraspodjeli teritorija među državama i međudržavnom razgraničenju, što je na nekim mjestima do danas za sobom ostavilo otvorena pitanja (primjerice, u Krčkoj biskupiji glede dijela teritorija povijesne Osorske biskupije). Glede Lateranskih ugovora pružen je uvid u hrvatsku literaturu i kurikule pravnih studija, posebno iz područja međunarodnog javnog prava koji ih obrađuju, kao i prateću tematiku, poput Svete Stolice, položaja rimskog prvosvećenika, Države Vatikanskog Grada, Garancijskog zakona i dr. Pažnju u Zborniku posebno je privukao tekst o konceptu katoličke države u Lateranskim ugovorima te osvrt na doktrinu pape Gelazija Duo sunt, kao i njezino oživotvorenje u ugovorima iz 1929. i promjenu 1984. godine prilikom njihove revizije.

Nakladnici Zbornika su Državni arhiv u Pazinu, Josip Turčinović iz Pazina i Općina Motovun, a autori su relevantni pravnici, koji u Republici Hrvatskoj sustavno proučavaju kanonsko i civilno pravo, te povjesničari. Riječ je o šestom u nizu zbornika iz nakladničke cjeline u kojoj se svake godine specifično obrađuju precizno određene teme iz područja dodira te prožimanja civilnog i kanonskog prava.