Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin i Državni arhiv u Pazinu organizirali su 50. Pazinski memorijal na temu Grad Pazin u prošlosti i sadašnjosti. Ovogodišnji, jubilarni 50. Pazinski memorijal bio je posvećen, kao i brojne druge manifestacije u gradu, dvjema velikim obljetnicama, 1040. obljetnici prvog spomena Pazina u pisanim vrelima i 80. obljetnici Pazinskih odluka o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom.
Jubilarni 50. Pazinski memorijal, znanstveno-povijesni skup koji otkriva spoznaje o istarskoj povijesti, koji je održan prekjučer u pazinskom Spomen domu, započeo je s minutom šutnje za nedavno preminulog prof. Miroslava Bertošu koji je pokopan u Pazinu.
Sjećanje na prof. Miroslava Bertošu
– Povjesničar, sveučilišni profesor, znanstvenik, književnik, istraživač, urednik, spiritus movens Istarske enciklopedije, kolumnist, konzul, izvrstan predstavljač knjiga, projekata i publikacija profesor emeritus Miroslav Bertoša preminuo je 24. kolovoza, kazao je uvodno glavni tajnik Čakavskog sabora Josip Šiklić podsjetivši da su korijeni obitelji prof. Bertoše iz sela Bertoši nadomak Pazina. Njegov je otac Ivan rođen je u tom selu, a bio je posljednji maturant stare Pazinske gimnazije prije talijanske okupacije.
Tema jučerašnjeg skupa je bila »Grad Pazin u prošlosti i sadašnjosti«, a povod je 1040. obljetnica prvog spomena Pazina u pisanim vrelima i 80. obljetnice Pazinskih odluka o sjedinjenu Istre s domovinom Hrvatskom. Skup je otvorio doajen ovog memorijala, Galiano Labinjan koji je i predsjednik pazinske Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre koja je organizator skupa u suradnji s Državnim arhivom u Pazinu. Skup su pozdravili i ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu Mirela Mrak Kliman, predsjednik Čakavskog sabora Robert Matijašić, pazinska gradonačelnica Suzana Jašić i županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica.
Povjesničarka Marija Ivetić predstavila je temu »Pedeset Pazinskih memorijala i predstavljanje zbornika Pazinski memorijal 34-35«, a uslijedila je Klara Buršić-Matijašić s temom »Pazin i Pazinština prije povijesti« gdje je ustvrdila da su »najraniji tragovi čovjekovog prisustva zabilježeni u prvom redu terenskim pregledima, a manje istraživačkim kampanjama« na tom području. Robert Matijašić izložio je temu »Pazin i Pazinština u antici. Prolegomena reviziji arheoloških i povijesnih podataka«.
– Pazinština je u rimsko doba bila najslabije romanizirani dio Istre, zbog svog zemljopisnog položaja prometno i kulturološki izoliranija od primjerice sjeverne Istre (Buzeština, Ćićarija). Na današnjem upravnom području Grada Pazina nema mnogo arheoloških svjedočanstava o naseljenosti u antici. U odnosu prema agerima kolonija u Puli, Poreču i Trstu, status područja nije jasno određen. Pretpostavlja se da je bilo dodijeljeno tršćanskoj koloniji, ali zbog nedovoljno prometnih veza nije imalo veliku ulogu u regionalnom gospodarstvu. Zato je bilo slabo naseljeno, pa ni arheološki tragovi nisu mnogobrojni, stoji u sažetku njegovog rada.
Uslijedilo je izlaganje Josipa Banića na temu »Castrum Pisinum« u kojem je pokušao razriješiti dvojbu je li srednjovjekovni Pazin potpadao pod svjetovno vlasništvo porečkih biskupa ili je bio sekularni posjed akvilejskih patrijarha. Nakon njega nastupila je Maja Ćutić Gorup s temom »Pazinska knežija u izvješćima biskupa Svetoj Stolici«. – Prema izvješćima pićanskih, porečkih i pulskih biskupa Svetoj Stolici možemo zaključiti da je katolička konfesionalizacija u Pazinskoj knežiji u drugoj polovici 16. stoljeća obuhvaćala katoličku reformu u duhu tridentinske obnove koju su provodili biskupi, kao i protureformacijske mjere austrijskih nadvojvoda. Početkom 17. stoljeća prema izvješćima biskupa u biskupijama više nema »heretika« jer su u suzbijanju »hereze« Crkvi pomogle svjetovne vlasti progonima onih stanovnika koji su ustrajali u »krivovjerju«, ustvrdila je Ćutić Gorup.
Kler, bolesti, primaljska služba
Elvis Orbanić izlagao je na temu »Pazinski kler u XVIII. stoljeću: imena i službe«. U referatu se iznose imena i službe prepozita, vanjskih vikara ali i ostalih klerika, tj. duhovnika koji su barem prvim postrigom primljeni u božansku službu, a službovali su u Pazinu i njegovom okružju (župi) tijekom 18. stoljeća. Uslijedilo je izlaganje Marka Jelenića »Agrarna i klimatska kretanja u Pazinu prema dokumentima franciskanskog katastra u drugom i trećem desetljeću XIX. stoljeća«.
Jakov Jelinčić je govorio na temu »Bolesti i uzroci smrti od 1812. do 1847. godine u župi Pazin«. Matice krštenih i vjenčanih sežu u konac XVI. stoljeća (krštenih u 1582., a vjenčanih u 1597.), dok početak najstarije knjige umrlih seže u 1655. godinu. Autor je govorio o bolestima i uzrocima smrti, posebno se osvrćući na razne epidemije i na visoku starosnu dob nekih umrlih (osamdeset i više godina), kao i na veliku smrtnost djece.
Iva Kolić imala je prezentaciju »Primaljska služba u Pazinu koncem XIX. stoljeća«, a za kraj ovog dijela skupa Gordana Kliman Grabar govorila je na temu »Prvi svjetski rat: Studija slučajeva uzroka smrti, bolesti i vrsta ozljeda austrougarskih vojnika iz Pazina«. – Iako je tijekom trajanja rata broj ranjenih i bolesnih vojnika gotovo izjednačen, smrtnost zbog bolesti (69 posto) premašila je smrtnost uzrokovanu ozljedama (31 posto). Analiza je pokazala da su vodeći uzroci smrti bili tuberkuloza i upala pluća, potom bronhitis, opstrukcija crijeva, te tifus i ospice. Povrede su najčešće rezultirale smrtnim ishodom kod strijelnih ozljeda vitalnih dijelova tijela (glave, prsnoga koša i trbuha), te donjih ekstremiteta, najvjerojatnije uslijed teških trauma, sekundarnih infekcija ili iskrvarenja, stoji u sažetku njenog predavanja.
Ugledni povjesničar Davor Mandić izložio je temu »Istra u rujnu i listopadu 1943. O objavljenim i zaboravljenim istinama, o selektivnom pamćenju«.
– Dvadeset i pet dana ustaničke, partizanske vlasti u Istri u rujnu i listopadu 1943. interpretacija tih događaja i događanja i danas, u znanstvenoj posebice publicističkoj literaturi puna je prijepora. Pojednostavljeno, za jedne – to je vrijeme kaosa, anarhije, pljačke, bezvlašća i zločina; za druge – vrijeme ponosa i slave, vrijeme u kojem je stvorena vlastita oružana sila, uspostavljena partizanska vlasti i donesene povijesne odluke o sjedinjenju Istre s maticom domovinom. Svaka strana ima svoju istinu i svoje žrtve, ali i svako vrijeme ima svoju istinu i svoju interpretaciju događaja. Činjenice, treba uvažavati i donositi pravične sudove, poručuje Mandić.
Sličnu temu, tzv. Rommelovu ofenzivu 1943. donio je Vedran Dukovski. Operacija »Istra« (Operation Istrien) i Operacija »Prolom oblaka« (Operation Wolkenbruch) trajale su od 25. rujna 1943. do 20. listopada 1943., odnosno od 21. listopada do 12. studenoga 1943. s ciljem uspostave kontrole nad širim područjem Trsta, Pule i Rijeke te slamanja Narodnooslobodilačkog pokreta.
Predavanja s Memorijala i na CD-u
Uslijedio je Josip Šiklić s temom »Neka obilježja stanovništva Grada Pazina od XVI. st. do 2021. godine«.
– Broj i opseg popisnih jedinica nisu bili stalni, rast se smjenjivao s opadanjem. To se najbolje može ilustrirati na primjeru samoga Pazina u kojem je 1575. zabilježeno 2.854 stanovnika, 1818. ukupno 1.672 u 357 kuća te 1853. godine 3.231 žitelj. U kretanja stanovništva Grada Pazina, u razdoblju od 1857. do 2021., mogu se izdvojiti četiri razdoblja. Porast broja stanovnika do 1921. kada u gradu živi rekordan broj stanovnika (11.211), zatim smanjenje koje traje do 1971., potom rast od 1971. do 1991., te četvrta faza; faza depopulacije, iznosi Šiklić.
Alida Perkov je izložila temu »Pazinsko gospodarstvo kroz vrijeme«, a Stipan Trogrlić govorio je na temu »Visoka teološka škola u Pazinu (1955.–1965.) – prva visokoškolska ustanova u Pazinu«. Željko Bistrović dao je temu »Novi pogledi na kasnogotičkog istarskog slikara Ivana iz Kastva«, a Emina Svilar »Franjevački samostan u Pazinu kroz stoljeća«.
Vlasta Zajec svoje je predavanje naslovila »Štukomramorni oltari u župnoj crkvi sv. Nikole u Pazinu«, a u završnici su izlagali Josip Orbanić »Željeznička postaja Pazin – graditeljska, tehnička i kulturna baština«, Teodora Fonović Cvijanović »O jeziku pazinskih izdanja novina Pučki prijatelj«, Noel Šuran »Iz druge perspektive: O tradicijskoj glazbi Lindarštine od pedesetih godina 20. stoljeća na ovamo«, te Slaven Bertoša s »Crtice iz prošlosti sela Bertoši«.
Važno je naglasiti da je u CD izdanju objavljen novi »Pazinski memorijal, knjiga 34-35«.
(Preuzeto s: Glas Istre, Anđelo DAGOSTIN, 24.9.2023., https://www.glasistre.hr/istra/2023/09/24/rast-broja-stanovnika-pazina-od-1575-godine-stalno-se-smjenjuje-s-opadanjem-a-od-1991-traje-depop-886332)
Preuzmite:
- Pozivnica/program (.pdf, 769 kB)
