{"id":10363,"date":"2023-10-02T09:29:43","date_gmt":"2023-10-02T07:29:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.dapa.hr\/?p=10363"},"modified":"2023-11-16T09:19:03","modified_gmt":"2023-11-16T08:19:03","slug":"dani-europske-bastine-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/dani-europske-bastine-2023\/","title":{"rendered":"European Heritage Days 2023 Invitation"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/www.dapa.hr\/wp-content\/uploads\/pozivnica_DEB2023.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"843\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Misal kneza Novaka iz 1368.<\/strong><\/p>\n<hr>\n<p>Misal kneza Novaka, ili Novakov misal, iz 1368. godine \u010duva se u Austrijskoj nacionalnoj knji\u017enici pod signaturom Cod. Slav. 8. To je najstariji datirani misal napisan glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom te jedan od najstarijih takvih cjelovito sa\u010duvanih. Napisao ga je Novak Disislavi\u0107 od roda Mogorovi\u0107a dvorski vitez Ludovika I. An\u017euvinca. Velika vrijednost Misala proizlazi iz \u010dinjenice da je o\u010duvan u izvrsnu stanju od 14. stolje\u0107a, a za hrvatsku je kulturnu povijest osobito va\u017ean jer je poslu\u017eio kao predlo\u017eak za najstariju inkunabulu tiskanu glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Za istarski prostor Misal je va\u017ean stoga \u0161to je nakon Novakove smrti (1405.) otkupljen u okolici Ro\u010da za uporabu u grobljanskoj crkvi sv. Jelene u Donjoj Nugli i crkvi sv. Petra u Gornjoj Nugli. Novakov misal poznat je i po bogatoj iluminaciji te po najstarijim stihovima u hrvatskoj knji\u017eevnosti, koji su tako\u0111er na\u0161li mjesto u njegovu kolofonu. U najnovije vrijeme do\u017eivio je tiskanu reprodukciju u luksuznom izdanju koje su 2020. objavili Katedra \u010cakavskoga sabora Ro\u010d, Staroslavenski institut i Mozaik knjiga. Misal je od 2020. godine predmet interdisciplinarnoga istra\u017eiva\u010dkog projekta skupine hrvatskih i austrijskih znanstvenika: povjesni\u010dara, teologa, filologa i stru\u010dnjaka za digitalnu humanistiku. O Novakovu misalu i projektu njegove digitalne obrade predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Sandra Po\u017ear, vi\u0161a znanstvena suradnica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. i Istra<\/strong><\/p>\n<hr>\n<p>Glagolji\u010dni Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine prva je glagoljicom otisnuta knjiga i uop\u0107e prva nelatini\u010dna tiskana knjiga zapadne civilizacije. Nije poznato gdje je Misal tiskan, ali se zna da su tekst za tisak pripremili istarski glagolja\u0161i, o \u010demu izme\u0111u ostaloga svjedo\u010di i zapis \u017eakna Jurija iz Ro\u010da u Misalu kneza Novaka koji je poslu\u017eio kao predlo\u017eak prvotisku glagolji\u010dnoga misala. Tiskanu reprodukciju u luksuznom izdanju objavili su 2020. Katedra \u010cakavskoga sabora Ro\u010d, Staroslavenski institut i Mozaik knjiga, a iste je godine objavljena i latini\u010dna transliteracija glagolji\u010dnoga prvotiska. Poveznice su izme\u0111u Prvotiska i Istre vi\u0161estruke. U kalendaru Prvotiska dobro su zastupljene svetkovine koje se osobito \u0161tuju ili su se \u0161tovale na istarskome podru\u010dju. I u jeziku Prvotiska ima elemenata koji upu\u0107uju na to da je on za tisak pripreman na istarskome tlu. O povezanosti Prvotiska s Istrom i istarskim elementima u njemu te o njegovu pretisku i pripremi latini\u010dne transliteracije predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Josip Gali\u0107, znanstveni suradnik Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Beramski glagolji\u010dni brevijari i misali<\/strong><\/p>\n<hr>\n<p>U Narodnoj in univerzitetnoj knji\u017enici u Ljubljani \u010duvaju se dva hrvatsko-glagolji\u010dna brevijara i dva misala koji potje\u010du iz istarskoga mjesta Berma. Prvi beramski brevijar potje\u010de s kraja 14. st., a ostali su kodeksi iz 15. st. Kodeksi su predmet istra\u017eivanja Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagolja\u0161tvo pri Staroslavenskome institutu u Zagrebu, a jedan od partnera Centra je i Dr\u017eavni arhiv u Pazinu. O beramskim kodeksima, njihovoj va\u017enosti za istarsko i op\u0107enito hrvatsko glagolja\u0161tvo te o projektu njihove digitalizacije, multidisciplinarnoga opisa i izdavanja faksimila i latini\u010dne transliteracije predavanje \u0107e odr\u017eati akademik Milan Mihaljevi\u0107, voditelj ZCI za hrvatsko glagolja\u0161tvo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Glagolja\u0161ka igraonica za \u0161kolski uzrast<\/strong><\/p>\n<hr>\n<p>U radionici \u0107e dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krle\u017ea iz Zagreba predstaviti ra\u010dunalne igre za u\u010denje glagoljice koje je sam izradio. Sudionici (\u0161kolarci) \u0107e se mo\u0107i i oku\u0161ati u tim igrama na ra\u010dunalu ili svojim mobilnim telefonima.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; &nbsp; Misal kneza Novaka iz 1368. Misal kneza Novaka, ili Novakov misal, iz 1368. godine \u010duva se u Austrijskoj nacionalnoj knji\u017enici pod signaturom Cod. Slav. 8. To je najstariji datirani misal napisan glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom te jedan od najstarijih takvih cjelovito sa\u010duvanih. Napisao ga je Novak Disislavi\u0107 od roda Mogorovi\u0107a dvorski vitez Ludovika I. An\u017euvinca. Velika vrijednost Misala proizlazi iz \u010dinjenice da je o\u010duvan u izvrsnu stanju od 14. stolje\u0107a, a za hrvatsku je kulturnu povijest osobito va\u017ean jer je poslu\u017eio kao predlo\u017eak za najstariju inkunabulu tiskanu glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Za istarski prostor Misal je va\u017ean stoga \u0161to je nakon Novakove smrti&hellip; <a class=\"read-more\" href=\"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/dani-europske-bastine-2023\/\">Read More<\/a><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":10362,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"cybocfi_hide_featured_image":"yes","footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-10363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10363"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10363\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10362"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dapa.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}